Kartografija i kartografi Staroga Grada na Hvaru 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 35 | Nivo: Geodetski fakultet

Sveučilište u Zagrebu Geodetski fakultet Poslijediplomski doktorski studij Predmet: Metode znanstvenog rada
Seminarski rad
Kartografija i kartografi Staroga Grada na Hvaru
Baldo Stančić dipl. ing. geod.
Zagreb, studeni 2007.
27. 4. 2007.
Općenito o metodama znanstvenog rada Izbor metoda znanstvenog rada koje će se upotrijebiti za ovaj seminarski rad Općenito o Starom Gradu na Hvaru O kartografiji Staroga Grada (na temelju obilaska odgovarajućih institucija i pronađenih karata) Za svaku osobu koja se bavila kartografijom pronaći sljedeće podatke: mjesto i datum rođenja mjesto i datum smrti (ako je osoba umrla) školovanje (završene škole, studiji, tečajevi) službovanje (radne organizacije, institucije i položaj u njima) nastavni rad (kolegiji, skripta, udžbenici, vođenje diplomskih, magistarskih i doktorskih radova) znanstveni rad (projekti, objavljeni radovi, pozvana predavanja, sudjelovanje na konferencijama i sl.) stručni rad (popis radova, sudjelovanje na skupovima) nagrade, počasti, priznanja članstvo u udruženjima fotografija isječak karte ili naslovna stranica publikacije ili nešto drugo što najbolje ocrtava osobu. Na temelju prikupljenog materijala sastaviti biografije i bibliografije. Pritom upotrijebiti osobno računalo i program za obradu teksta. Seminarski rad treba izraditi u skladu s uputama te završiti i predati voditelju do 27. 7. 2007. godine.
Voditelj: prof. dr. sc. Miljenko Lapaine
1
SADRŽAJ 1 Metode znanstvenog rada................................................................................................... 3 1.1 1.2 1.3 2 3 4 Osobine znanstvenih metoda...................................................................................... 3 Metode u znanstvenoistraživačkom radu ................................................................... 4 Izbor metode upotrijebljene za ovaj rad................................................................... 10
Stari Grad ......................................................................................................................... 11 O kartografiji Staroga Grada ............................................................................................ 15 Kartografi ......................................................................................................................... 32
LITERATURA:........................................................................................................................ 34
2
1 Metode znanstvenog rada
Da bismo mogli izložiti metode znanstvenog rada potrebno je ukratko pojasniti termine metodologije, metode te znanstvene metode. Metodologija dolazi od grč. „methodos“ = put, način + „logos“ = riječ, govor, znanost o metodama znanstvenog rada, istraživanja. Ukratko, metodologija je znanost o metodama znanstvenog istraživanja te znanstvena disciplina u kojoj se kritički ispituju i eksplicitno izlažu različite opće i posebne znanstvene metode (Zelenika 1998). Metoda, općenito, označava planski postupak ispitivanja i istraživanja neke pojave, odnosno način rada za ostvarivanje nekog cilja. Metoda u znanosti znači način istraživanja i izlaganja predmeta koji znanost istražuje. Znanstvena metoda je skup različitih postupaka kojima se znanost koristi u znanstvenoistraživačkom radu da bi istražila i izložila rezultate znanstvenog istraživanja. Znanstvenom metodom naziva se i svaki način znanstvenog istraživanja koje osigurava sigurno, sređeno, sustavno i točno znanje (Zelenika 1998).
1.1 Osobine znanstvenih metoda
Nakon kratkog definiranja potrebitih termina u ovom poglavlju će biti podrobnije objašnjene karakteristike i same znanstvene metode koje se koriste za istraživanje i otkrivanje znanstvenih spoznaja. Osnovne karakteristike tih metoda su: 1) objektivnost 2) pouzdanost 3) preciznost 4) sustavnost 5) općenitost Objektivnost podrazumijeva nepristran, stvaran, neutralan i pravedan odnos prema objektu, pojavi ili stvari koju se istražuje. Stalna informiranost je preduvjet objektivnost u istraživanju. Istraživač mora biti potpuno informiran o svim relevantnim činjenicama predmeta istraživanja. Zbog toga mu moraju biti poznate sve prethodne spoznaje o određenom problemu. Objektivnost podrazumijeva informiranost, jer samo informirani istraživač može biti i objektivan. U protivnome istraživač ne može biti objektivan ukoliko on to i najiskrenije želi. Objektivnost nekog znanstvenog djela moguće je ocijeniti tek nakon što je djelo podvrgnuto javnom uvidu i kritičkom razmatranju.

---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]